Slučaj Jannika Sinnera dokazuje da teniski autoriteti još uvijek nisu naučili lekciju – Sinner je dvaput bio pozitivan, ali mu je ipak dopušteno natjecanje dok se istraga tiho odvijala u pozadini.
Godine 1997., ATP koji upravlja muškim tenisom, pozvao je Andrea Agassija da objasni pozitivan dopinški test koji je ukazivao na prisutnost kristalnog metamfetamina. Agassi je tvrdio da je nesvjesno popio „začinjeno“ piće koje mu je donio pomoćnik. Njegovo objašnjenje je prihvaćeno i slučaj je odbačen. Godine 2009. Agassi je u svojoj autobiografiji priznao da je lagao. To je trebalo dovesti do promjena u teniskom antidopinškom protokolu. 15 godina od Agassijeva slučaja, teniske vlasti još uvijek nisu ni blizu formiranja dosljednog popisa o tome kako se nositi s pozitivnim dopinškim testovima. Dana 20. kolovoza, Međunarodna agencija za integritet tenisa – tijelo osnovano kako bi se bavilo kršenjem antidopinških pravila – objavila je da je prvi tenisač svijeta Jannik Sinner “oslobođen svih nedjela” unatoč tome što je dvaput bio pozitivan na zabranjeni klostebol. Objavljeno je to dan nakon što je Sinner osvojio Cincinnati Masters.
Očekivano, došlo je do vala kritika, a tenisači su optuživali ITIA-u i druge teniske vlasti za favoriziranje načina na koji su postupali u slučaju Sinner. U ožujku je Sinner prvi put bio pozitivan i izrečena mu je privremena suspenzija. Igrač se žalio i suspenzija je već sutradan ukinuta. Osam dana kasnije ponovno je bio pozitivan, žalio se i suspenzija je ukinuta nakon četiri dana. Sinner i njegov tim rekli su da je njegov fizioterapeut Glacomo Naldi posjekao prst, a Sinnerov kondicijski trener Umberto Ferrara savjetovao mu je da koristi ljekoviti sprej. Sprej je sadržavao klostebol koji je ušao u Sinnerov sustav kada je Naldi masirao igrača bez upotrebe rukavica. Od ožujka do kolovoza ITIA je tiho radila u pozadini prije nego što su zaključili da nije bilo nikakvog prekršaja. Čini se nedosljednim da je Sinneru bilo dopušteno profesionalno natjecanje tijekom istražnog razdoblja, umjesto da je suspendiran. U tom je razdoblju također postao svjetski igrač broj 1. Drugi propust je taj što je slučaj držan u tolikoj tajnosti da je činjenica da je Sinner bio pozitivan izašla na vidjelo tek kada ga je ITIA oslobodila krivnje 20. kolovoza. Nedosljednosti također leže u tome kako su ITIA i teniske vlasti rješavale prethodne slučajeve. Sinneru je trebalo biti zabranjeno igrati tijekom istražnog razdoblja. To je standardni protokol. Nakon završetka istrage, na temelju rezultata, igraču bi moglo biti dopušteno da se vrati nastupanju na turnirima. Upravo je takav bio postupak u slučaju Simone Halep.
Halep, bivša prva igračica svijeta u pojedinačnoj konkurenciji, bila je pozitivna na zabranjenu tvar roksadustat u kolovozu 2022. te je suspendirana. Žalila se Sportskom arbitražnom sudu. Sud je odlučio da “nema značajne krivnje”. Na teniske terene se vratila 17 mjeseci kasnije, na Mastersu u Miamiju ove godine.
Sinner je tvrdio da je njegov slučaj drugačiji jer su on i njegov tim točno znali kako je tvar ušla u njegovo tijelo.
Nepovjerenje između upravnog tijela i igrača može se samo povećavati jer su standardni postupci iskrivljeni u korist igrača koji je osvojio naslov Australian Opena mjesec dana prije nego što je bio pozitivan na dopinškom testu. Teniska su tijela često koristila žrtvene jarce kako bi pokazala svoju ozbiljnost prema dopingu/antidopingu. To su igrači koji nemaju financijsku potporu kakvu je imao Sinner niti visok profil kakav uživa Talijan. Oštre nedosljednosti dovele su do toga da je 24-struki Grand Slam prvak Novak Đoković ustvrdio da postoji “nedostatak standardiziranih i jasnih protokola”.
Jedno izvješće tvrdilo je da je tenisačima bilo dopušteno raditi vlastite dopinške testove, svojevoljno – na French Openu 2019., US Openu 2021. i Mastersu u Miamiju 2022. Jasno je da je nakon toga bilo nepotrebno uopće provoditi dopinšku kontrolu na samim natjecanjima. Na taj je način bilo omogućeno, onima koji su se dopingirali, da pokušaju isprati zabranjene tvari iz svog tijela. (V.B)
Foto: prvatna arhiva